Kockanje među adolescentima postaje sve značajniji problem u današnjem društvu. Istraživanja provedena među srednjoškolcima u Hrvatskoj otkrivaju poražavajuće podatke o rastućem trendu kockanja među mladima. Unatoč zakonskim zabranama, adolescencija je razdoblje u kojem se sve više mladih upušta u igre na sreću, a posljedice toga mogu biti ozbiljne i dugoročne.
Kockanje među mladima definira se kao ulaganje nečeg vrijednog, najčešće novca, na događaj čiji ishod ovisi o slučajnosti. Istraživanja ukazuju na to da je između 4 % i 8 % adolescenata suočeno s ozbiljnim problemima povezanima s kockanjem, dok je kod odraslih ta brojka znatno manja, između 1 % i 3 %. No, zabrinjavajuće je što istraživanje među hrvatskim srednjoškolcima pokazuje čak 12,3 % sudionika koji su u nekom obliku uključeni u kockanje.
Razlozi za povećano sudjelovanje mladih u kockanju su raznoliki. Adolescenti često traže uzbuđenje, osjetljiviji su na nagrade, a kockanje im pruža privid lagane zarade i glamuroznog načina života koji se nameće putem medija. No, važno je razlikovati različite oblike kockanja, od rekreativnog ili socijalnog kockanja do problematičnog i patološkog kockanja.
Rezultati istraživanja provedenog 2016. godine među srednjoškolcima u Vukovaru, u dvije škole – Gimnaziji Vukovar i Strukovnoj školi Vukovar su pokazali statistički značajne razlike u kockanju prema spolu, pri čemu su mladići češće sudionici u igrama na sreću. Istraživanje je obuhvatilo 149 učenika u dobi između 14 i 19 godina, koji su pohađali prvi ili četvrti razred srednje škole. Od ukupnog broja učenika, 65.1 % su bile djevojke, dok su 34.9 % bili mladići. Rizični čimbenici koji su povezani s kockanjem uključuju muški spol, sklonost antisocijalnom ponašanju, povijest kockanja unutar obitelji, loš školski uspjeh, vršnjački pritisak, loše vještine upravljanja stresom te druge psihosocijalne i emocionalne faktore. Također, utvrđena je povezanost između kockanja i drugih rizičnih stilova ponašanja poput agresivnog i rizičnog seksualnog ponašanja.
Ovaj problem zahtijeva ozbiljnu pažnju i preventivne mjere kako bi se suzbilo širenje kockanja među mladima. Roditelji, nastavnici i šira društvena zajednica trebaju surađivati kako bi educirali mlade o rizicima i posljedicama kockanja. Isto tako, roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji te ih je potrebno uključiti u edukativne programe i potaknuti komunikaciju o ovoj temi u obitelji. Također, potrebna je bolja regulacija igara na sreću te pravodobna identifikacija mladih koji pokazuju znakove problema s kockanjem.
Svjesnost o ovom problemu ključna je za stvaranje okoline u kojoj mladi mogu sigurno odrastati, bez izloženosti ozbiljnim rizicima koji proizlaze iz kockanja. Važno je razvijati strategije prevencije i podrške kako bi se mladima omogućila bolja budućnost, s manje rizika i štetnih posljedica, a preventivni napori trebaju biti usmjereni na obrazovanje, podršku obitelji te stvaranje svijesti o rizicima među mladima.
Literatura: Bojčić, K. (2016). Prevencija ovisnosti o kockanju kod adolescenata (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Pedagogy).