Živimo u dobu ubrzanog tehnološkog napretka, gdje su djeca i mladi nerijetko prvi korisnici novih tehnologija. Ovisnost o internetu postaje sveprisutna tema u suvremenom društvu, no i dalje je izazov definirati granice između normalnog i prekomjernog korištenja njime. Istraživanja Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba pokazuju da se preko trećine djece u dobi od 10 do 11 godina svakodnevno koristi internetom; gotovo sva djeca posjeduju računalo (95%), dok 85% ima pristup internetu. U isto vrijeme, istraživanje UNICEF-a pokazuje da 91% mladih i djece koristi internet, stvarajući snažan temelj za razumijevanje utjecaja digitalnog svijeta na njihove živote.
Usprkos izazovima, trenutno ne postoji službena dijagnoza ovisnosti o internetu u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-V) ili Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10). No, posljednje izdanje DSM-V uvrstilo je “Ovisnost o internetskim igrama” kao stanje za daljnja istraživanja.
Kako bismo bolje razumjeli ovisnost o internetu, važno je prepoznati različite oblike korištenja interneta.
Stoga ovisnost o internetu uključuje nekoliko skupina:
▶ informacijsko preopterećenje – kompulzivno „surfanje“ internetom ili pretraživanje baze podataka, što dovodi do smanjene produktivnosti rada i manje socijalne interakcije s prijateljima i obitelji
▶ mrežnu kompulzivnost – kompulzivno igranje internetskih igara, kockanje, trgovinu dionicama ili korištenje internetskim aukcijama, što često dovodi do financijskih i poslovnih problema
▶ ovisnost o virtualnim vezama – ovisnost o društvenim mrežama, „pričaonicama“ i SMS porukama do točke kada virtualni prijatelji postaju važniji od stvarnog života i odnosa s prijateljima i obitelji
▶ ovisnost o „virtualnom seksu“ („Cybersex addiction“) – kompulzivno korištenje internetskom pornografijom, „pričaonicama“ (chat rooms) za odrasle ili sličnim internetskim stranicama s negativnim utjecajima na intimne odnose u stvarnom životu
▶ ovisnost o računalu – opsesivno igranje računalnih igara ili opsesivno računalno programiranje
Psihološki znakovi i simptomi ovisnosti o internetu mogu uključivati gubitak pojma o vremenu, izolaciju, osjećaj krivnje, narušavanje odnosa i financijske probleme. Osim toga, ovisnost o internetu često dovodi do tjelesnih tegoba poput sindroma karpalnog kanala, problema sa spavanjem i naprezanja očiju.
Unatoč čestom spominjanju pojma “ovisnost o internetu,” stručnjaci još uvijek raspravljaju o njegovoj definiciji, uzrocima i najboljem pristupu liječenju. Termin “kompulzivno korištenje elektroničkih medija” često se koristi kako bi se obuhvatila široka paleta digitalnih uređaja, od pametnih telefona do računala i videoigara.
Liječenje ovisnosti o internetu zahtijeva pristup prilagođen vrsti ovisnosti i individualnim potrebama. Kognitivno-bihevioralna terapija često se spominje kao učinkovit pristup, usmjeravajući se na promjenu negativnih misli i ponašanja. Također, istražuju se farmakološki pristupi, poput korištenja antidepresiva.Važan aspekt tretmana je podrška obitelji i okoline. Ovisnici o internetu često zanemaruju stvarne odnose, stoga je obiteljska terapija ključna za ponovnu izgradnju tih veza. Motivacijski intervju, realitetna terapija i druge bihevioralne metode također su dio sveobuhvatnog tretmana.
Iako ovisnost o internetu predstavlja izazov za pojedince i njihove obitelji, prepoznavanje problema i traženje pomoći prvi su koraci prema oporavku. Kroz integrirani pristup liječenju, pojedinci mogu naučiti zdravije obrasce korištenja interneta i povratiti kontrolu nad svojim životima u digitalnom dobu.
Literatura: Robotić, P. (2015). Zamke virtualnog svijeta: zaštita djece i mladih na internetu i prevencija ovisnosti. Journal of Applied Health Sciences= Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 1(2), 81-96.